Tel/Fax: +385-(0)20-471-199
GSM: +385-(0)98-344-511
E-mail: cavtat.adriana@gmail.com

Hrvatski English

Naslovnica

|

Program

|

Brodovi

|

Kontakt

|

Mapa

|

Saznajte više

|

Otok Lokrum

Otok Lokrum je smješten ispred stare gradske jezgre Dubrovnik i jedno je od najpopularniji odredišta u dubrovačkom području. Zahvaljujući netaknutoj prirodi, predivnoj obali, botaničkom vrtu i povijesnim ostacima, takvu je titulu drži sasvim opravdano. Ustvari, prirodna bogatstva Lokruma su toliko lijepa i raznolika da je čitav otok zaštičeni rezervat prirode.

Tokom duge dubrovačke povijesti, Lokrum je kao mjesto naseljavanja bio pomalo zanemarivan. Nikakvo naselje se nije izgradilo na otoku, usprkos njegovoj neposrednoj blizini kopnu. Jedine zgrade su one Benediktinskog samostana koje su građene i nadograđivane od dvanaestog stoljeća nadalje. Dubrovačka Republika je dala otok na korištenje redovnicima koji su si u maloj dolini na jugoistočnom dijelu otoka okrenutom od grada izgradili kompleks sa samostanom, crkvom i radnim površinama.

Iako je izvanredan obrambeni položaj, Republika na Lokrumu nikada nije gradila utvrđenja jer se bojala kako bi  lako mogla pasti u neprijateljske ruke prilikom opsade. Ukoliko bi neprijatelj držao jak položaj na Lokrumu, ugrožavao bi čitavu staru jezgru i glavnu luku. Ovakvo razmišljanje se promijenilo nakon što je francuska vojska okupirala grad početkom devetnaestog stoljeća. Oni su počeli sa izgradnjom tvrđave Imperial na Srđ te tvrđave Royal na najvišoj točci Lokruma. Otkako je tvrđava završena, najviše se koristila kao vidikovac za posjetitelje.

Lokrum je poveći i nudi ponešto za svakoga – pojedince, parove, obitelji sa malom djecom, ronioce... Blizu pristaništa Portoč (koje je jedino pristanište kroz koje je dozvoljen ulazak posjetiteljima) nalazi se kafić koji nudi raznolika osvježenja, a u zgradi starog samostana je uređen i restoran. Uz zgradu se nalaze i sportski tereni, stoga ponesite lopte i opremu ukoliko preferirate aktivan odmor. Južno od samostana se nalazi i jezerce sa plažom koje je špiljama povezano sa morem. Ovim putem je puno morske vode i zato se i zove Mrtvo more te ne morate ići sve do Izraela kako biste se okupali u jednom. Čitava obala južnog dijela otoka je uređena kao nudistička plaža, a i podmorje oko čitavog Lokruma nudi puno zanimljivosti za otkrivanje.

Na sredini Lokruma nalazi se nekoliko livada u hladu maslina koje nude sjajno mjesto za piknik i odmaranje. Također, ovdje se nalaze i botanički vrt te mala vatrogasna stanica. Kako je zaštičeni rezervat, Lokrum ima svoje vatrogasce koji ga paze, održavaju i čuvaju od požara. Po čitavoj otočkoj šumi imaju organiziranu protupožarnu mrežu a vode i svoju facebook stranicu na kojoj možete naći još zanimljivosti i slika Lokruma – iz prve ruke.

Brodovi za Lokrum polaze iz starogrdske luke tokom ljetnih mjeseci, a iz luka Cavtata, Plata i Mlina na Lokrum plove Adrianini brodovi. Također, napominjemo kako se za ulazak na otok plača ulaznica.

Osim po prirodnim ljepotama, Lokrum je poznat i po legendama koje ga okružuju.

Legenda o prokletstvu Lokruma

Po legendi, nakon pada Republike, nove su vlasti odlučile zatvoriti samostan na otoku i maknuti redovnike. Benediktinci su na sve načine nastojali ostati na otoku, koji je stoljećima bio njihov dom. Usprkos tim argumentima, nije bilo pomoći i morali su otići. Posljednju večer koju su mogli provesti na otoku, nakon održane mise, u svojim su ogrtačima sa kapuljačama na glavi napustili crkvu. U pogrebnoj povorci su tri puta okružili otok, pritom u ruci držeći okrenute svijeće.

Procesija je trajala čitavu noć, vosak je kapao po zemlji, a redovnici su naglas proklinjali „Neka bude proklet svatko tko Lokrum uzme u posjed za vlastiti užitak!“. Benediktinci su ujutro otišli, ne osvrčući se, te više nikad nisu kročili na otok. Po legendi, prokletstvo se može skinuti jedino ako se sve kapi voska ponovno skupe.

Što je potaknulo vjerovanje u ovu legendu je činjenica da je nekolicina ljudi koji su posjedovali otok umrla u čudnim i nerijetko tragičnim okolnostima. Među njima je i Maksimilijan Prvi, nesretni car Meksika. On je uzeo otok kao svoju rezidenciju i u samostanu si uredio ladanjsku kuću. U njoj nije previše uživao kako je uskoro tragično skončao u Meksiku gdje je nasilno svrgnut i pogubljen. Drugi Habsburzi koji su imali kontakta sa Lokrumom su također umrli u iznenadnim smrtima. Nasljednik Rudolf je umro u neobjašnjenom dvostrukom samoubojstvu u Mayerlingu. Njegova je majka, carica Elizabeta nasmrt izbodena na Ženevskom jezeru. Oboje su nasljedno došli u posjed Lokrumu.

Nekoliko desetljeća kasnije, još je jedan Habsburgovac trebao doći provesti ljeto u predivnoj Lokrumskoj rezidenciji, nakon kratkog posjeta Sarajevu. On je bio Franjo Ferdinand, a taj je posjet bio 1914. godine. Prestolonasljednik je ubijen u Sarajevu, te je time započeo Prvi svjetski rat.

Nakon kaosa rata, vladavina Habsburgovaca je završoila, a time i njihova vlast nad Lokrumom. Kroz dvadeseto stoljeće je došlo do nekoliko promjena vlasnika, sve dok nije ustanovljena organizacija Rezervat Lokrum koja sada vodi i čuva otok. Izgleda da je ovakvo rješenje zadovoljilo i kletvu jer već gotovo stotinu godinu nije zabilježena nikakva čudna smrt povezana sa Lokrumom.

Legenda o Lokrumu i Rikardu Lavljeg Srca

1191., engleski se kralj Rikard I. Lavljeg Srca brodom vraćao iz trećeg križarskog rata ploveći Sredozemljem prema domu. Njegov brod je upao u veliku oluju, a dok je plutao na pučini, Rikard se zavjetovao kako će na mjestu gdje se spasi, izgraditi crkvu. Sa onim što je ostalo od njegovog broda, Rikard je završio na obali Lokruma te je od sreće i zahvalonosti odlučio održati obećanje. Želio je početi pripremati planove kako će dati novac za izgradnju crkve na mjestu gdje je izašao na čvrsto tlo i spasio se.

Kada su čuli njegov naum, stanovnici Dubrovnika su ga nagovarali neka radije pokloni novac za izgradnju crkve unutar zidina jer bi im tamo bila mnogo korisnija i praktična. Promjenu lokacije su lukavi Dubrovčani opravdali činjenicom kako će se sa vrha nove crkve moći vidjeti mjesto na kojem se spasio.Kralj je uslišio njihove želje te po legendi dao veliku količinu novca za izgradnju kasnije dubrovačke katedrale.


Daily departures 2016

Copyright © Adriana Niko Miljas i sinovi d.o.o. Cavtat
Adriana Cavtat zadržava pravo izmjene i prilagodbe izleta vremenskim uvjetima bez prethodne najave